KORISNI SAVJETI

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE KUĆANSKIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA

Električni uređaj

Način uporabe, trajanje uključenja

Godišnji prosjek

potrošnje, kWh

Rasvjeta

4 h/dan

250-350

Priprema hrane

 

 

• električni štednjak

1 h/dan

750-1500

• električna pećnica

2 h/tjedno

100-150

• sitni kućanski uređaji

povremeno

120-180

Priprema tople vode

 

 

• boiler u kuhinji

15 h/dan

400-700

• boiler u kupaonici

2-3 h/dan

1500-2500

Hlađenje živežnih namirnica

 

 

• hladnjak (150 L)

stalno

300-500

• zamrzivač (240 L)

stalno

oko 700

• škrinja (300 L)

stalno

600

Električno grijanje dvosobnoga stana

 

• termoakumulacijske peći

7 mjeseci

8500-13500

• električne grijalice

1-2 h/dan zimi

200-400

Pranje posuđa i rublja

 

 

• perilica rublja

2 x tjedno

300-400

• sušilica rublja

2 x tjedno

240-360

• perilica posuđa

1 x dnevno

700-760

• glačalo

2 h/tjedno

80-120

Čišćenje i prozračivanje prostorija

 

• usisavač prašine

2 h/tjedno

50-70

• napa

2h/dan

30-40

• klima-uređaj

2-4 mjeseca/god.

1000-2000

Osobna higijena

 

 

• sušilo za kosu (fen)

2 h/tjedno

70-140

• brijaći aparat

3 min/dan

1

Informacije i razonoda

 

 

• televizor

4 h/dan

160-220

osobno računalo

4 h/dan

200-350



SAVIJETI POTROŠAČIMA

Kod korištenja električne energije prisutna je opasnost od dodirnog napona zbog neispravne instalacije ili uređaja.
Oštećena izolacija vodiča, razbijeni prekidači, utikači i utičnice, mjesta su na kojima se najčešće pojavljuje opasnost od dodirnog napona.
Ne upotrebljavajte mokre električne uređaje, niti njima rukujte mokrim rukama.
Električne dječje igračke treba napajati putem odvojenih transformatora niskog napona.
Krpanje uloška osigurača žicom krije opasnost od neselektivnoga djelovanja i mogućnosti nastanka požara na električnoj instalaciji.



UPUTE PRI RUKOVANJU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Pravilno rukovanje električnim uređajima u kućanstvu
Na “crnom tržištu ” vrlo često nam se nude neatestirani proizvodi, koji nisu u skladu s propisima i standardima. Najčešće su u pitanju razne električne grijalice, roštilji, uređaji za kuhanje kave, lampe…Privučeni niskom cijenom, atraktivnim dizajnom, zvučnim nazivom i agresivnom reklamom, bez ikakve provjere i savjeta stručnjaka, kupovinom ovih uređaja, nismo ni svjesni kolikoj opasnosti od strujnoga udara i požara izlažemo sebe i okolinu. Svi uređaji koji se upotrebljavaju u kućanstvu (usisavač, pegla, perilica, mikser…), moraju imati specijalnu zaštitnu izolaciju i kućišta, koja onemogućavaju dodir s dijelovima pod naponom.
– Prilikom rukovanja treba stajati suhim podlogama od gume, plastike ili drveta.
– Kućne električne instalacije moraju biti propisno izvedene (zaštitno uzemljenje, tzv. nulovanje).
– Osigurače treba povremeno kontrolirati; pregorjele umetke treba zamijeniti isključivo originalnim i novim (ne stavljati nikakve žice,…).
– Svi dovodni kabeli do uređaja moraju biti s neoštećenom izolacijom, a utičnice i prekidači ispravni i bez mehaničkih i termičkih oštećenja.
– U prostorijama u kojima je veća vlaga veća je i opasnost od električnoga udara.

Opasnosti od električne energije
Električna energija opasna je prilikom prolaska kroz ljudsko tijelo, zbog toplotnoga učinka, zatim utjecaja na kemijski sastav krvi i živčani sustav, a naročito zbog poremećaja rada srca i dišnih organa. Posljedice ovog djelovanja zavise od jačine struje, trajanja njezinoga djelovanja i puta kroz tijelo.
– Smatra se opasnom trajna struja jača od jednoga miliampera (mA), što zavisi od zdravlja, stanja kože, obuće, odjeće…
– Prema istraživanjima, struja od 20mA izaziva bolno grčenje mišića.
– S električnom energijom jačine 30mA može se izdržati samo par sekundi, uz grčenje mišića ruke i nemogućnost otpuštanja obuhvaćenoga provodnika.
– Struja od 50 mA dovodi do gubitka svijesti.
– Struja jačine 100 mA ima smrtonosne posljedice.
– Prema postojećim propisima dodirni napon ne smije prijeći vrijednost od 65 volti(V).

Što je vrijeme prolaska električne struje kroz tijelo dulje, manja je podnošljivost organizma. Velika je razlika je li provodnik sa strujom samo dodirnut ili obuhvaćen (stegnut). U prvom slučaju bit će ruka uslijed električnoga udara brzo povučena, dok u drugom slučaju, zbog grča to više nije moguće. Najopasniji je put električne struje kroz područje srca, a to je u slučaju zatvaranja strujnog kruga preko obje ruke, ili jedne ruke i noge.

Pružanje pomoći u slučajevima strujnoga udara
U ovakvim situacijama treba što prije prekinuti dovod struje: isključiti najbliži prekidač, odvrnuti osigurač ili izvući utikač iz utičnice preko koje je unesrećeni u vezi s naponom (kabel lampe, pegle ili grijalice). Ako je provodnik u vezi s unesrećenim, može se ukloniti suhim štapom, ili vukući unesrećenog za suhi dio odijela. Ako u blizini nema gumenih rukavica, treba stajati na suhoj dasci ili plastičnom podu. Ako unesrećeni ne diše ili je u dubokoj nesvijesti, potrebno je najhitnije tražiti liječničku pomoć, a u međuvremenu pristupiti masaži srca kombiniranoj s umjetnim disanjem. Zbog poremećaja krvotoka u mozgu nastaje manjak kisika, a poznato je da moždane stanice samo nekoliko minuta mogu preživjeti bez njega. Ovo treba nastaviti i dulje vrijeme, pri čemu se spasioci smjenjuju, sve do uspostavljanja prirodnog disanja.

Copyright © 2013 Elektroprivreda HZHB Mostar. Sva prava zadržana. Web development Vlado Petrović dipl.ing. rac.